- POLOŽAJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE U EU I KOMPARACIJA S NEKIM SUSJEDNIM DRŽAVAMA
Temeljni uvijet razumijevanja pozicije lokalne zajednice je usporedba s okolinom, čime se dobiva čista slika o snagama i slabostima, šansama i prijetnjama (SWOT) mogućnosti i konkurencije. U ovom slučaju korišteni su podaci o poljoprivredi i korelaciji s nekim drugim državama ali na temelju proizvodnje po stanovniku što daje realnu sliku snage i orijentacije pojedine države koja je komparirana s Hrvatskom. Izabrana je komparacija 12 država od kojih su neke vodeće snage EU a uspoređuju se s novijim članicama. Izvor podataka je Eurostat.
STANOVNIŠTVO I POVRŠINA
Tabela 1
|
EU 28 |
HR |
HR/EU % |
PL |
SLOVAČKA |
H |
A |
IT |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| POVRŠINA km2 |
4.325.675 |
56.594 |
1,31% |
312.000 |
49.036 |
93.030 |
82.480 |
391.388 |
| STANOVNIŠTVO 1.1.2019. |
513.481.690 |
4.076.246 |
0,79% |
37.972.812 |
5.450.421 |
9.772.756 |
8.858.775 |
60.359.546 |
| stan.po površini |
119 |
72 |
0,61% |
122 |
111 |
105 |
107 |
154 |
Lijepa naša zauzima samo 1,31 % površine EU iz čega možemo zaključiti da Europskoj zajednici nismo zanimljivi kao veliki (industrijski) proizvođači već da se možemo boriti za poziciju na tržištu samo:
- Specijalnim proizvodom
- Specijalnim načinom prodaje
O ove dvije predispozicije će biti govora u daljnjim poglavljima.
Slijedeća stavka koju možemo konstatirati iz prethodne Tabele je da je Hrvatska vrlo nenaseljena država. Imamo samo 72 stanovnika po km2 za razliku od najnaseljenije Njemačke s 233 stanovnika. Od uspoređivanih zemalja samo Bugarska ima manje stanovnika po jedinici površine. To je posljedica loše demografske situacije. Podatak koji ovdje nije tablično prikazan ali ga statistika bilježi je da je hrvatska populacija od 2011. pala s 4.302.847 stanovnika na 4.076.246 početkom 2019. Hrvatska dakle po stanovništvu ne čini ni 1 % EU.
Nastavak tabele 1
|
SLOVENIA |
ČEŠKA |
BUL |
D |
F |
ROM |
|
|
|
||||||
| POVRŠINA km2 |
20.273 |
78.866 |
110.910 |
357.050 |
543.965 |
238.391 |
| STANOVNIŠTVO 1.1.2019. |
2.080.908 |
10.649.800 |
7.000.039 |
83.019.213 |
67.028.048 |
19.401.658 |
| stan.po površini |
103 |
135 |
63 |
233 |
123 |
81 |
Prosijek broja stanovnika u EU je 119 duša po km2 i od uspoređivanih zemalja samo Hrvatska, Bugarska i Rumunjska imaju manje od 100.
I u daljnjim prezentacijama će se koristiti žuta boja kao oznaka za najmanje vrijednosti a crvena za najveće
POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA
U slijedećoj tabeli su korišteni višegodišnji prosjeci proizvodnje najvažnijih poljoprivrednih proizvoda. Predstavljeni su apsolutni iznosi proizvodnje ali i proizvodnje po stanovniku jer nema smisla uopće komparirati Hrvatsku s mnogo prostranijim i naseljenijim zemljama EU. Proizvodnja po stanovniku je sasvim zadovoljavajući komparabilan pokazatelj razvoja i proizvodne orijentacije pojedine države.
Hrvatska u slijedećoj tabeli ni u jednoj kategoriji nema žutu ni crvenu oznaku, dakle ni u kojoj kategoriji nije najgora ni najbolja. Dostižemo 84 % prosjeka proizvodnje junadi i 70 % proizvodnje svinja, naravno po stanovniku. Austrija je najsnažnija u obje kategorije dok je Bugarska najlošija u kategoriji mesa.
U kategoriji mlijeka najjača je Francuska a najslabija Rumunjska.
POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA
Tabela 2
|
EU 28 |
HR |
HR/EU % |
PL |
SLOVAČKA |
H |
A |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| JUNAD 000.000 t |
8.080 |
54 |
0,67% |
353 |
22 |
33 |
214 |
| junad po stan. Kg |
15,74 |
13,25 |
84,19% |
9,30 |
4,04 |
3,38 |
24,16 |
| SVINJE 000.000 t |
22.591 |
126 |
0,56% |
1.906 |
128 |
455 |
518 |
| svinje po stan. Kg |
44,00 |
30,91 |
70,26% |
50,19 |
23,48 |
46,56 |
58,47 |
| MLIJEKO 000.000 kg. |
135.000 |
579 |
0,43% |
8.323 |
927 |
1.569 |
2.690 |
| mlijeko po stan l |
263 |
142 |
54,03% |
219 |
170 |
161 |
304 |
| ŽITO mil kg |
313.800 |
2.902 |
0,92% |
26.384 |
3.170 |
13.164 |
4.933 |
| žito po stan. |
611 |
712 |
116,50% |
695 |
582 |
1.347 |
557 |
| POVRĆE 000 t |
60.900 |
156 |
0,26% |
4.768 |
160 |
1.713 |
560 |
| povrće po stan |
119 |
38 |
32,27% |
126 |
29 |
175 |
63 |
| VOĆE 000 t |
70.000 |
269 |
0,38% |
3.800 |
110 |
1.400 |
1.180 |
| voće po stan |
136 |
66 |
48,41% |
100 |
20 |
143 |
133 |
| JABUKA 000t |
11.700 |
61 |
0,52% |
2.300 |
32 |
492 |
440 |
| jabuka po stanovniku kg |
23 |
15 |
65,68% |
61 |
6 |
50 |
50 |
| VINO mil. hl |
175.000 |
1.271 |
0,73% |
0 |
399 |
3.629 |
2.441 |
| vino po stanovniku |
341 |
312 |
91,49% |
0 |
73 |
371 |
276 |
U kategoriji žita Hrvatska je čak veća od prosjeka EU. Najjača je Mađarska a najslabija susjedna nam Slovenija. U voću i povrću dominira Italija a najmanje po stanovniku proizvodi Slovačka. Najviše jabuka po stanovniku proizvodi Poljska a najmanje Bugarska.
Francuzi su neprikosnoveni u vinu a Poljaci ne proizvode ni l. Napominjemo da kad bi sva hrvatska proizvodnja, da ni jedan Hrvat ne popije ni kapljicu (nevjerojatna solucija), otišla u Poljsku to bi bilo tek 33 l vina po poljaku godišnje. Taj podatak nam govori koliko smo zapravo mali na poljoprivrednom tržištu i potvrđuje tezu da moramo raditi na specijalnim proizvodima i specijalnim načinima prodaje.
Nastavak tabele 2
|
IT |
SLOVENIA |
ČEŠKA |
BUL |
D |
F |
ROM |
|
|
|
|
||||||
| JUNAD 000.000 t |
1.104 |
38 |
89 |
22 |
1.229 |
1.551 |
157 |
| junad po stan. kg |
18,29 |
18,26 |
8,36 |
3,14 |
14,80 |
23,14 |
8,09 |
| SVINJE 000.000 t |
1.565 |
32 |
378 |
60 |
4.686 |
2.228 |
424 |
| svinje po stan. kg |
25,93 |
15,38 |
35,49 |
8,57 |
56,44 |
33,24 |
21,85 |
| MLIJEKO 000.000 kg. |
10.225 |
503 |
2.478 |
716 |
27.519 |
23.364 |
1.010 |
| mlijeko po stan l |
169,40 |
241,72 |
232,68 |
102,29 |
331,48 |
348,57 |
52,06 |
| ŽITO mil kg |
19.090 |
535 |
7.312 |
5.961 |
45.421 |
64.525 |
16.093 |
| žito po stan. |
316,27 |
257,10 |
686,59 |
851,57 |
547,11 |
962,66 |
829,47 |
| POVRĆE 000 t |
13.734 |
83 |
276 |
719 |
3.383 |
6.192 |
3.125 |
| povrće po stan |
227,54 |
39,89 |
25,92 |
102,71 |
40,75 |
92,38 |
161,07 |
| VOĆE 000 t |
22.000 |
277 |
400 |
501 |
2.500 |
10.250 |
2.410 |
| voće po stan |
364,48 |
133,11 |
37,56 |
71,57 |
30,11 |
152,92 |
124,22 |
| JABUKA 000t |
2.200 |
110 |
142 |
33 |
930 |
2.120 |
610 |
| jabuka po stanovniku kg |
36,45 |
52,86 |
13,33 |
4,71 |
11,20 |
31,63 |
31,44 |
| VINO mil. Hl |
48.981 |
822 |
526 |
1.901 |
9.538 |
50.838 |
4.816 |
| vino po stanovniku |
811,49 |
395,02 |
49,39 |
271,57 |
114,89 |
758,46 |
248,23 |
POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA PO STANOVNIKU I PO DANU KONZUMACIJE
Ovom metodom komparacije dolazimo do spoznaje o samodostatnosti pojedine proizvodnje za potrebe žitelja pojedine države, dakle i ovisnosti o uvozu nekih poljoprivrednih proizvoda ili pak mogućnostima izvoza.
| POLJOPRIVEDNA PROIZVODNJA PO STANOVNIKU PO DANU – SAMODOSTATNOST | |||||||||
| Tabela 3 | |||||||||
|
EU 28 |
HR |
HR/EU % |
PL |
SLOVAČKA |
H |
A |
|||
| POVRŠINA km2 |
4.325.675 |
56.594 |
1,31% |
312.000 |
49.036 |
93.030 |
82.480 |
||
| STANOVNIŠTVO 1.1.2019. |
513.481.690 |
4.076.246 |
0,79% |
37.972.812 |
5.450.421 |
9.772.756 |
8.858.775 |
||
| stan.po površini |
118,71 |
72 |
60,68% |
122 |
111 |
105 |
107,41 |
||
| junad po stan. Kg |
15,74 |
13,25 |
84,19% |
9,30 |
4,04 |
3,38 |
24,16 |
||
| svinje po stan. Kg |
44,00 |
30,91 |
70,26% |
50,19 |
23,48 |
46,56 |
58,47 |
||
| meso/cap./dan |
0,16 |
0,12 |
73,93% |
0,16 |
0,08 |
0,14 |
0,23 |
||
| mlijeko po stan l |
262,91 |
142,04 |
54,03% |
219,18 |
170,08 |
160,55 |
303,65 |
||
| mlijeko/cap/dan |
0,72 |
0,39 |
54,03% |
0,60 |
0,47 |
0,44 |
0,83 |
||
| žito po stan. |
611,12 |
711,93 |
116,50% |
694,81 |
581,61 |
1.347,01 |
556,85 |
||
| povrće po stan |
118,60 |
38,27 |
32,27% |
125,56 |
29,36 |
175,28 |
63,21 |
||
| povrće/cap./dan |
0,32 |
0,10 |
32,27% |
0,34 |
0,08 |
0,48 |
0,17 |
||
| voće po stan |
136,32 |
65,99 |
48,41% |
100,07 |
20,18 |
143,26 |
133,20 |
||
| voće/cap./dan |
0,37 |
0,18 |
48,41% |
0,27 |
0,06 |
0,39 |
0,36 |
||
| jabuka/cap./dan |
0,06 |
0,04 |
65,68% |
0,17 |
0,02 |
0,14 |
0,14 |
||
| vino po stanovniku |
340,81 |
311,81 |
91,49% |
0,01 |
73,21 |
371,34 |
275,55 |
||
| BDP /capita $ |
29.729 |
17.700 |
59,54% |
14.400 |
16.050 |
17.400 |
33.615 |
||
| BDP /capita $/dan |
81,4 |
48,5 |
59,54% |
39,5 |
44,0 |
47,7 |
92,1 |
||
Ako usvojimo pretpostavku da je Europska Unija samodostatna u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda pa čak i za izvoz pojedinih, možemo iz ove tablice vidjeti tko izvozi a tko svoje potrebe namiruje uvozom.
Ako Europljanin (28 članica) može konzumirati 16 dag mesa dnevno iz prosječne proizvodnje građanin Hrvatske će konzumirati 12 dag, odnosno73,93 % prosjeka EU-proizvodnje, Austrijanac će konzumirati 20 dag a Bugarin samo 3 dag iz vlastitih proizvođačkih resursa. Za pretpostaviti je dakle da će Austrija izvoziti a Bugarska uvoziti meso.
Prosjek proizvodnje mlijeka po stanovniku EU je 0,72 l dnevno a Hrvatske 0,39 l ili 54,03 %. Francuska predvodi s gotovo litrom mlijeka (0,95 l) po stanovniku dnevno, dakle možemo zaključiti da proizvodi više od svojih potreba, dok Bugarska proizvodi samo 0,29 l po stanovniku dnevno što je otprilike na granici samodostatnosti. Europska Unija po svemu sudeći ima suficit proizvodnje mlijeka pa i proizvoda od mlijeka. Treba naglasiti da u je u promatranom višegodišnjem razdoblju Hrvatska proizvodnja mlijeka pala za skoro 25 % pa nas višegodišnji prosjek vara.
U proizvodnji žita je Hrvatska jedino veća od prosjeka EU (116,5 %).
Prosjek proizvodnje povrća po danu po stanovniku u EU je 0,32 kg a u Hrvatskoj 0,1 kg ili 32,27 %. Italija proizvodi 0,62 kg a Slovačka samo 0,08.
Italija proizvodi 1 kg voća po stanovniku dnevno, Slovačka 0,06 kg, Hrvatska 0,18. Prosjek EU je 0,37 kg po stanovniku dnevno. Hrvatska ostvaruje 48 % prosjeka EU, dakle je uvoznik voća
POLJOPRIVEDNA PROIZVODNJA PO STANOVNIKU PO DANU – SAMODOSTATNOST
Nastavak tabele 3
|
IT |
SLOVENIA |
ČEŠKA |
BUL |
D |
F |
ROM |
|
| POVRŠINA km2 |
391.388 |
20.273 |
78.866 |
110.910 |
357.050 |
543.965 |
238.391 |
| STANOVNIŠTVO 1.1.2019. |
60.359.546 |
2.080.908 |
10.649.800 |
7.537.929 |
82.422.299 |
61.538.322 |
22.271.839 |
| stan.po površini |
154,22 |
102,64 |
135,04 |
68 |
231 |
113 |
93 |
| junad po stan. Kg |
18,29 |
18,26 |
8,36 |
3,14 |
14,80 |
23,14 |
8,09 |
| svinje po stan. kg |
25,93 |
15,38 |
35,49 |
8,57 |
56,44 |
33,24 |
21,85 |
| meso/cap./dan |
0,12 |
0,09 |
0,12 |
0,03 |
0,20 |
0,15 |
0,08 |
| mlijeko po stan l |
169,40 |
241,72 |
232,68 |
102,29 |
331,48 |
348,57 |
52,06 |
| mlijeko/cap/dan |
0,46 |
0,66 |
0,64 |
0,28 |
0,91 |
0,95 |
0,14 |
| žito po stan. |
316,27 |
257,10 |
686,59 |
851,57 |
547,11 |
962,66 |
829,47 |
| povrće po stan |
227,54 |
39,89 |
25,92 |
102,71 |
40,75 |
92,38 |
161,07 |
| povrće/cap./dan |
0,62 |
0,11 |
0,07 |
0,28 |
0,11 |
0,25 |
0,44 |
| voće po stan |
364,48 |
133,11 |
37,56 |
71,57 |
30,11 |
152,92 |
124,22 |
| voće/cap./dan |
1,00 |
0,36 |
0,10 |
0,20 |
0,08 |
0,42 |
0,34 |
| jabuka/cap./dan |
0,10 |
0,14 |
0,04 |
0,01 |
0,03 |
0,09 |
0,09 |
| vino po stanovniku |
811,49 |
395,02 |
49,39 |
271,57 |
114,89 |
758,46 |
248,23 |
| BDP /capita $ |
29.109 |
28.120 |
25.346 |
10.400 |
37.896 |
29.316 |
10.152 |
| BDP /capita $/dan |
79,8 |
77,0 |
69,4 |
28,5 |
103,8 |
80,3 |
27,8 |
Najveći proizvođač jabuka je Poljska sa 17 dag po stanovniku dnevno a najmanji Bugarska s 1 dag. EU prosjek je 0,06 kg (6 dag) a Hrvatski 4 dag ili (65,68 %).
U odnosu na promatrane države najveći proizvođač vina je Italija a najmanji Poljska. Hrvatska drži 91,49 % EU prosjeka.
Podaci se temelje na višegodišnjem prosjeku jer se radi o poljoprivredi gdje imamo plodoredne kulture i proizvodnju pod otvorenim nebom s mogućim utjecajima atmosferilija, bolesti…
Radi se dakle o relativnim a ne apsolutnim iznosima ali daje kvalitetnu sliku o različitostima pojedinih država, njihovih potencijalnih potreba i mogućnosti.
PROCJENA POTROŠNJE I POTREBE UVOZA
Europska Unija je rekli bismo sudeći po poljoprivrednoj proizvodnji po stanovniku/danu bogata i višestruko zadovoljava svoje potrebe. Ono što je čak bitnije je da visoku naturalnu proizvodnju zemlje članice pretvaraju u viševrijedan, dorađeni proizvod, brand područja, pa tako imamo vrhunske sireve iz svih zemalja, vina, suhomesnate proizvode…
Hrvatski proizvođači rade na registraciji i zaštiti tradicionalnih proizvoda, sorti, procesa, receptura… Ono što Hrvatskoj još nedostaje je organizacija i povezanost proizvođača, zajednički nastup na tržištu, dakle specijalan proizvod i specijalan način prodaje. S obzirom da je Hrvatska mala zemlja (toga moramo biti svjesni) moramo biti bolje organizirani da bi svoj naturalni pa dorađeni proizvod prodali bez puno troškova transporta na vlastitom tržištu.
Moramo također shvatiti da nam lokalna koncentracija proizvođača nije konkurencija već šansa da napravimo lokalni brand pod nazivom područja a istovremeno iskoristimo komparativne prednosti područja. Nije primjerice slučajnost da je Italija najveći proizvođač voća i povrća, Francuska mlijeka i vina, Austrija mesa. Te su države s obzirom na svoje komparativne prednosti donijele strateške planove razvoja poljoprivrede i održanja ruralnog prostora, distribuciju ruralnog stanovništva, izgradnju prometnica, skladišta, poljoprivrednih instituta, skladišta i prerađivačkih pogona i to uglavnom na temelju zadružnih organizacija.
Hrvatska ima probleme organizacijske prirode i nedostatka strategije i potpora za projekte koji objedinjuju naturalne proizvođače po mikro sredinama.